Perimenopauza

Simptomi, dijagnostika i opcije tretmana

Perimenopauza

Simptomi, dijagnostika i opcije tretmana

Perimenopauza: simptomi i savremen pristup lečenju

DR ANTOAN STEFAN ŠOJAT

Stručno pregledao: dr Antoan Stefan Šojat, specijalizant interne medicine i endokrinologije · novembar 2026.

Dr Antoan Stefan Šojat o perimenopauzi

Šta je perimenopauza?

Perimenopauza je prelazni period pred menopauzu, u kome jajnici postepeno smanjuju rad, a hormoni počinju da se menjaju neravnomerno. Najčešće počinje sredinom četrdesetih, u proseku oko 47. godine. Traje oko četiri godine, a kod nekih žena i duže. Završava se menopauzom, odnosno poslednjom menstruacijom, koja se potvrđuje kada prođe dvanaest meseci bez ciklusa. U svakodnevnom govoru za ovaj period se kaže i premenopauza ili klimaks.

Perimenopauza zbunjuje zato što hormoni u njoj ne opadaju ravnomerno. Ovulacija je sve ređa, pa progesterona ima sve manje, dok estrogen skače i pada iz meseca u mesec, a ponekad je čak viši nego ranije. Zato isti nalaz hormona danas može da izgleda potpuno uredno, a za mesec dana sasvim drugačije.

U našoj ordinaciji to viđamo skoro svakog dana. Dolazi žena od 45 godina koja loše spava, budi se oznojena, postala je nervozna bez jasnog razloga i više ne može da predvidi ciklus, a nalazi hormona koje je već uradila su uredni. Nekad je čula i da je za menopauzu još rano. Za menopauzu možda i jeste, ali za perimenopauzu nije.

Perimenopauza nije bolest i ne treba svakoj ženi lečenje. Ipak, to je period u kome se menja odnos mišića i masti i rastu masnoće u krvi. Kosti počinju da gube gustinu već godinu dana pre poslednje menstruacije. Zato je ovo najbolji trenutak da se zdravlje izmeri i isplanira, a ne da se simptomi trpe dok ne prođu.

Kako da prepoznate perimenopauzu?

Najpouzdaniji putokaz je vaš ciklus. Prema evropskim smernicama, o perimenopauzi govorimo kada se ciklusi promene ili se jave valunzi, a kod žena starijih od 45 godina za to nisu potrebne hormonske analize.

  • Rana perimenopauza: dužina ciklusa počinje da varira, pa se uzastopni ciklusi razlikuju za sedam ili više dana.
  • Kasna perimenopauza: javljaju se pauze od 60 i više dana bez menstruacije. Ova faza u proseku traje jednu do tri godine.
  • Simptomi: valunzi, loš san i promene raspoloženja mogu da se jave u obe faze, a kod nekih žena i pre nego što se ciklus vidno promeni.

Kada počinje perimenopauza?

Perimenopauza najčešće počinje sredinom četrdesetih, a kod nekih žena već oko 40. godine. Ako se promene ciklusa i valunzi jave između 40. i 45. godine, i dalje može biti reč o perimenopauzi, ali tada savetujemo pregled i analize, jer kod ranijeg početka treba isključiti i druge uzroke. Ako se jave pre 40. godine, to više nije perimenopauza, nego stanje koje se zove prevremena insuficijencija jajnika i koje uvek treba ispitati.

Pacijentkinja u razgovoru sa lekarima Rado Health tima
dr Antoan Stefan Šojat
Pacijentkinja u razgovoru sa lekarima Rado Health tima
dr Antoan Stefan Šojat

Znaci i simptomi perimenopauze

  • Promene ciklusa

    • Ciklusi postaju kraći, duži ili nepredvidivi
    • Menstruacije su obilnije ili slabije nego ranije
    • Preskočeni ciklusi i duže pauze bez menstruacije

    Duža i obilnija krvarenja su u ovom periodu česta. U velikoj američkoj studiji SWAN skoro osam od deset žena imalo je bar tri dana obilnog krvarenja tokom tri godine praćenja.

  • Valunzi i noćno znojenje

    • Iznenadni talasi toplote u licu, vratu i grudima
    • Noćno znojenje koje prekida san
    • Lupanje srca
  • San i raspoloženje

    • Teže uspavljivanje i buđenje tokom noći, i kada valunga nema
    • Razdražljivost, nervoza i anksioznost
    • Neraspoloženje
    • Slabija koncentracija i pamćenje
  • Telo

    • Umor i manjak energije
    • Glavobolje
    • Bolovi u zglobovima
    • Gojenje oko struka
  • Intimno zdravlje

    • Suvoća vagine i bol pri odnosu
    • Smanjena seksualna želja
  • Kod žena kod kojih valunzi počnu rano, pre ili na samom početku perimenopauze, oni u proseku traju i duže od jedanaest godina. Zato rani simptomi nisu razlog da se čeka, nego razlog da se reaguje na vreme.

    Kada krvarenje traži pregled

    Neredovna krvarenja su u perimenopauzi očekivana, ali sledeće situacije traže pregled bez odlaganja:

    • Krvarenje toliko obilno da uložak ili tampon morate da menjate svakog sata, dva do tri sata zaredom
    • Menstruacija koja traje duže od nedelju dana
    • Krvarenje ili tačkasto krvarenje između ciklusa ili posle odnosa
    • Menstruacije koje su tri ili više ciklusa zaredom obilnije ili duže nego inače
    • Krvarenje uz slabost ili vrtoglavicu
    • Svako krvarenje kada postoji mogućnost da ste trudni
    Pacijentkinje i lekari u Rado Health centru

Kako perimenopauza utiče na zdravlje?

  • Kosti: gubitak koštane mase počinje oko godinu dana pre poslednje menstruacije i najbrži je do dve godine posle nje. Taj gubitak se ne oseća, ali može da se izmeri.

  • Srce i krvni sudovi: oko poslednje menstruacije raste LDL holesterol, a sa njim i rizik od bolesti srca. Zato pritisak, masnoće i šećer u krvi pratimo već u perimenopauzi, a ne tek posle menopauze.

  • Masno tkivo i mišići: na početku prelaza mast se nakuplja dvostruko brže nego ranije, a mišića je sve manje. Promena se najpre vidi na struku, često bez ikakve promene u ishrani.

  • Raspoloženje: žene koje nikada nisu imale depresiju imaju u perimenopauzi dva puta veću verovatnoću da razviju izražene depresivne simptome od žena iste dobi koje u nju još nisu ušle. Neraspoloženje koje traje nedeljama nije nešto što treba izdržati, nego razlog za razgovor sa lekarom.

  • Gvožđe i krvna slika: obilne menstruacije mogu da iscrpe zalihe gvožđa i dovedu do anemije, koja sama daje umor, slabost i vrtoglavicu. Te tegobe je lako pripisati perimenopauzi, pa kod obilnih krvarenja uvek proveravamo krvnu sliku.

  • Zato perimenopauzu vidimo kao prozor za delovanje. Promene su već počele, ali su još na početku, i upravo tada merenje kostiju, srca i metabolizma daje najviše, jer ima vremena da se reaguje pre nego što problem postane vidljiv.

Šta se dešava sa hormonima u perimenopauzi?

Perimenopauza počinje u jajnicima. Zaliha folikula, malih mehurića u kojima sazrevaju jajne ćelije, s godinama se smanjuje, a sa njom se menja i rad celog hormonskog sistema. Zato simptomi ne dolaze od jednog hormona koji je „pao“, nego od neravnoteže koja se menja iz meseca u mesec.

Progesteron:

    • Ovulacija je sve ređa, a bez ovulacije u drugoj polovini ciklusa nema ni progesterona.
    • U australijskoj studiji žena srednjih godina udeo ciklusa sa ovulacijom pao je sa oko 60% na manje od 10% u šest godina pred poslednju menstruaciju.

Estrogen:

    • Ne opada ravnomerno, nego skače i pada, a ponekad je viši nego u mlađim godinama.
    • Kada nema progesterona da ga uravnoteži, sluzokoža materice raste bez kočnice, pa krvarenja postaju neredovna i nepredvidiva. Ciklusi bez ovulacije su najčešći uzrok neredovnog krvarenja, a posebno su česti posle 45. godine.
    • Oštar pad estrogena dolazi tek oko poslednje menstruacije, pa su valunzi najčešći u kasnoj perimenopauzi i u prvim godinama posle menopauze.

FSH:

    • FSH je hormon kojim mozak podstiče jajnike. U perimenopauzi raste, ali varira, pa jedan uredan nalaz ne isključuje perimenopauzu.
    • Zato se nalaz hormona nikada ne tumači sam, nego zajedno sa ciklusom i simptomima.

Šta pomera perimenopauzu ranije:

    • Pušenje: pušačice ulaze u menopauzu u proseku oko dve godine ranije, a perimenopauza im je i kraća.
    • Rana menopauza kod majke ili sestre
    • Hemioterapija, zračenje male karlice i operacije na jajnicima

Stanja koja liče na perimenopauzu:

    • Trudnoća, uvek kada menstruacija izostaje kraće od godinu dana
    • Poremećaji rada štitne žlezde
    • Povišen prolaktin, hormon koji može da poremeti ili zaustavi ciklus
    • Sindrom policističnih jajnika
    • Izostanak ciklusa zbog stresa, gubitka telesne težine ili preteranog treninga

Zašto ovo proveravamo:

Umor, nervoza, loš san i neredovan ciklus nisu znak samo perimenopauze. Mogu da imaju i drugi uzrok, a neki od tih uzroka se leče sasvim drugačije. Zato pre nego što sve pripišemo godinama, isključujemo stanja koja liče na perimenopauzu, i tek tada pravimo plan lečenja.

Lekar Rado Health tima objašnjava nalaze pacijentkinjama

Dijagnostika perimenopauze

Kod žena starijih od 45 godina koje imaju promene ciklusa ili valunge, perimenopauza se prepoznaje na osnovu ciklusa i simptoma, i za samu dijagnozu nisu potrebne hormonske analize. Detaljnu procenu radimo iz dva druga razloga: da isključimo stanja koja liče na perimenopauzu i da vidimo kako se vaše telo menja, pa da plan lečenja zasnujemo na brojevima, a ne na pretpostavkama.

Ako možete, dva do tri meseca pre pregleda beležite datume i jačinu krvarenja, kao i dane kada imate valunge ili loše spavate. Takav kalendar nam često kaže više od jednog nalaza hormona.

  1. Inicijalna konsultacija (oko 90 minuta):

    • Detaljan razgovor o ciklusu, krvarenju, simptomima, snu, raspoloženju i navikama
    • Lična i porodična istorija bolesti srca, kostiju, dojke, krvnih ugrušaka, depresije i rane menopauze
    • Merenje krvnog pritiska, telesne težine, obima struka i telesne kompozicije, odnosno odnosa mišića i masti
  2. Laboratorijske analize:

    • Krvna slika, a po potrebi i status gvožđa, posebno kod obilnih krvarenja
    • Šećer i insulin natašte, lipidni status, funkcija jetre i bubrega
    • Hormoni štitne žlezde i prolaktin, kada ciklus izostaje ili slika nije jasna
    • Test na trudnoću, kada menstruacija kasni
    • FSH i estradiol kod žena između 40. i 45. godine, ili kada slika nije jasna. FSH se radi od 2. do 5. dana ciklusa ili posle više od 40 dana bez menstruacije.
    • AMH, koji se često radi za procenu plodnosti, nije pouzdan za dijagnozu perimenopauze, pa ga za to ne koristimo.
  3. Procena rizika za srce i kosti:

    • Procena rizika od bolesti srca i krvnih sudova u narednih deset godina
    • Procena rizika od preloma. Kada je potrebno, uputićemo vas na merenje gustine kostiju (DEXA).
  4. Ginekološki pregled, kada je potreban:

    • Kod obilnih ili neredovnih krvarenja, krvarenja između ciklusa ili posle odnosa, pregled i Papa test radi ginekolog iz Rado Health tima.
    • Kod žena starijih od 45 godina sa neredovnim krvarenjem ginekolog procenjuje i da li je potrebno ispitivanje sluzokože materice.
    • Na mamografiju vas upućujemo kada vam je vreme za redovan skrining ili pre početka hormonske terapije.
  5. Na kraju prve posete znate šta se dešava u vašem telu i koji su sledeći koraci. Nalazi postaju polazna tačka sa kojom kasnije poredimo napredak.

Metode lečenja u perimenopauzi

Lečenje u perimenopauzi ima jednu posebnost: ciklusi još traju, hormoni se menjaju iz meseca u mesec, a trudnoća je i dalje moguća. Zato plan pravimo od više delova, prema simptomima, nalazima i onome što vi želite, i menjamo ga kako perimenopauza odmiče.

Konsultacija u Rado Health centru: lekar razgovara sa dve pacijentkinje

Hormonska terapija:

    • Kod izraženih valunga i noćnog znojenja hormonska terapija je najefikasnije lečenje, a uz to sprečava gubitak koštane mase.
    • Prepisujemo hormone u transdermalnom obliku, kao gel ili flaster. Kod žena koje imaju matericu terapija uključuje i hormon koji štiti sluzokožu materice, a način uzimanja prilagođavamo tome da li još imate ciklus.
    • Efekat procenjujemo posle tri meseca i po potrebi menjamo dozu ili oblik.
    • Hormonska terapija ne štiti od trudnoće. Više o terapiji pročitajte na stranici Hormonska terapija za žene.

Lokalna hormonska terapija:

    • Suvoća vagine i bol pri odnosu mogu da počnu već u perimenopauzi. Lokalna terapija deluje tamo gde je problem.
    • U niskoj dozi ne zahteva dodatnu terapiju za zaštitu materice.

Nehormonski lekovi za valunge:

    • Za žene koje ne smeju ili ne žele hormonsku terapiju postoje lekovi koji ublažavaju valunge bez hormona, kao što su pojedini lekovi iz grupe antidepresiva i gabapentin.
    • Noviji lekovi koji deluju na centar za regulaciju telesne temperature u mozgu ispitivani su kod žena posle menopauze, pa izbor zavisi i od toga u kojoj ste fazi.
Dve žene u Rado Health centru razgovaraju o suplementima

Podrška kod promena raspoloženja:

    • Kada neraspoloženje traje, procenjujemo da li je reč o depresiji. Ako jeste, prva linija lečenja su lekovi iz grupe antidepresiva i psihoterapija, a po potrebi vas upućujemo psihijatru ili psihologu.
    • Hormonska terapija ne leči depresiju, ali može da ublaži neraspoloženje koje dolazi od valunga i neprospavanih noći.

Kontracepcija i obilna krvarenja:

    • Dok ciklusi traju, trudnoća je moguća. Kontracepcija je potrebna do 55. godine, ili dok ne prođu dve godine bez menstruacije ako vam je manje od 50 godina, odnosno godinu dana ako imate više od 50.
    • Kod obilnih krvarenja zajedno sa ginekologom iz Rado Health tima biramo rešenje koje smiruje krvarenje i, kada je potrebno, štiti od trudnoće.

Personalizovan program treninga:

    • Trening snage pomaže da se sačuvaju mišići i kosti, i to baš u periodu kada počinju da se gube.
    • Svetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno i trening snage bar dva puta nedeljno. Program pravimo tako da se uklopi u vaš dan.

Personalizovan plan ishrane:

    • Plan zasnivamo na telesnoj kompoziciji i nalazima. Cilj je da se sačuvaju mišići i spreči nakupljanje masti oko stomaka, koje u ovom periodu počinje.
    • Kod žena sa viškom kilograma gubitak težine može da ublaži i valunge.
    • Kod obilnih krvarenja posebno vodimo računa o unosu gvožđa.

Protokol za optimizaciju sna:

    • U perimenopauzi se san kvari zbog valunga, ali i nezavisno od njih.
    • Protokol obuhvata ritam spavanja, okruženje, večernje navike i tehnike kognitivno-bihejvioralne terapije, koje smanjuju koliko valunzi remete san i svakodnevni život.

Personalizovana suplementacija i IV terapija:

    • Biljni preparati i suplementi za valunge nisu pokazali pouzdan efekat, pa ih za to ne preporučujemo.
    • Suplemente i IV terapiju koristimo ciljano, kada analize pokažu manjak, na primer gvožđa posle obilnih krvarenja ili vitamina D.

Plan se menja zajedno sa vama, jer se menja i perimenopauza. Ono što pomaže na početku ne mora da bude pravo rešenje dve godine kasnije.

Konsultacija u Rado Health centru: lekar razgovara sa dve pacijentkinje
Dve žene u Rado Health centru razgovaraju o suplementima
Pacijentkinje i lekari u Rado Health centru
Lekari Rado Health tima u razgovoru sa pacijentkinjama
Razgovor sa pacijentima u Rado Health centru

Pristup lečenju u perimenopauzi

Lekari Rado Health tima u razgovoru sa pacijentkinjama

Multidisciplinarni pristup:

    • Endokrinologija i reproduktivno zdravlje (dr Antoan Stefan Šojat): specijalizant interne medicine i endokrinologije i ekspert u oblasti ženskog reproduktivnog zdravlja. Procenjuje hormonsko i metaboličko stanje, isključuje stanja koja liče na perimenopauzu, odlučuje o hormonskoj i nehormonskoj terapiji i prati njen efekat. Koautor je evropskih smernica za menopauzu i perimenopauzu iz 2025. godine.
    • Ginekolog iz Rado Health tima: radi ginekološki pregled i Papa test, procenjuje neredovna i obilna krvarenja i savetuje o kontracepciji.
    • Nutricionista: pravi plan ishrane na osnovu telesne kompozicije i nalaza. Cilj je da se sačuvaju mišići i spreči nakupljanje masti oko stomaka, a kod obilnih krvarenja vodi računa i o gvožđu.
    • Trener: sastavlja program treninga snage i kretanja prilagođen vašem dnevnom ritmu i stanju kostiju i zglobova.
Razgovor sa pacijentima u Rado Health centru

Plan koji prati promene:

    • Perimenopauza nije jedno stanje, nego proces, pa se plan menja kako se menjaju ciklus i simptomi.
    • U odluci učestvujete i vi. Objašnjavamo koristi i rizike svake opcije, pa zajedno biramo.

Redovno praćenje:

    • Prvu kontrolu posle početka terapije radimo nakon oko tri meseca.
    • Na kontrolama poredimo simptome, kalendar ciklusa i nalaze sa polaznim stanjem, da napredak bude merljiv.

Kao i u svemu što radimo, ovo je timski rad. Naš deo posla su analize, terapija i praćenje, a vaš deo su san, ishrana i kretanje.

Kako izgleda ceo naš pristup ženskom zdravlju, pročitajte na stranici Žensko zdravlje.

Rado Health tim za žensko zdravlje

Koautor prvih smernica Evropskog udruženja za endokrinologiju za lečenje perimenopauze i menopauze (2025)

Specijalizant je interne medicine i endokrinologije i doktorant na Nacionalnom centru za infertilitet i endokrinologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, u saradnji sa institutom Cochin u Parizu. Bavi se reproduktivnom endokrinologijom i kardiometaboličkim bolestima. Bio je predsednik Udruženja mladih endokrinologa Evrope i član je Izvršnog odbora Evropskog udruženja za endokrinologiju.

dr Antoan Stefan Šojat

Ekspert u oblasti ženskog reproduktivnog zdravlja

pročitaj više o dr Antoanu Stefanu Šojatu

Rado Health Protokol

Da li vas zanima kako izgleda kompletan Rado Health protokol, od zakazivanja do kraja saradnje?

Pročitajte Rado Health protokol

Šta su rekli naši pacijenti?

Kao neko ko snosi odgovornosti u poslovanju i često radi pod velikim pritiskom, susrela sam se sa smanjenjem kvaliteta života i opšteg zdravlja, ali zahvaljujući timu Rado Health-a, uspela sam da pronađem balans između posla i zdravlja. Njihova posvećenost i detaljan pristup u optimizaciji zdravlja su zaista jedinstveni.

Miroslav Gojaković
Miroslav Gojaković
IT Consultant

Rado Health mi je promenio život! Uz njihovu stručnu podršku, personalizovane tretmane i fokus na dugovečnost, uspeo sam da postignem optimalno zdravlje i energiju za vođenje svog tima. Preporučujem svakome ko želi da investira u svoje zdravlje na najvišem nivou.

Vladimir Božović
Vladimir Božović
Founder and CEO at ZenHire

Kao preduzetnik, često sam se borio sa stresom i umorom, ali Rado Health me naučio kako da bolje razumem svoje telo i poboljšam životne navike. Rezultati su nadmašili sva moja očekivanja!

Zoran Milovanović
Zoran Milovanović
Founder of MMM Lasta

Kombinacija stručnosti i inovacija u Rado Health je zaista impresivna. Uz njihovu pomoć sam uspostavila hormonalnu ravnotežu i osećam se bolje nego ikada. Njihov pristup je za svaku pohvalu!

Staša Basarić
Staša Basarić
Project Manager at Grow Mojo

Kao neko ko snosi odgovornosti u poslovanju i često radi pod velikim pritiskom, susrela sam se sa smanjenjem kvaliteta života i opšteg zdravlja, ali zahvaljujući timu Rado Health-a, uspela sam da pronađem balans između posla i zdravlja. Njihova posvećenost i detaljan pristup u optimizaciji zdravlja su zaista jedinstveni.

Gorica Ćeranić
Gorica Ćeranić
Country Manager, Bonifar

Rado Health je redefinisao moj pristup zdravlju. Njihova pažnja prema detaljima i stručnost su me inspirisali da se više posvetim sebi. Rezultati su fantastični!

Jovana Joksović
Jovana Joksović
Advokat, Joksović, Stojanović and Partners Law Office

Rad u prodaji često zahteva visok nivo energije i koncentracije, što nije uvek lako postići. Rado Health mi je pružio personalizovani plan koji mi pomaže da se osećam snažno i fokusirano tokom čitavog dana. Toplo preporučujem!

Aleksa Mitrović
Aleksa Mitrović
Direktor prodaje, UNI-CHEM

Rado Health je pravo mesto za svakoga ko želi da preuzme kontrolu nad svojim zdravljem. Njihov tim mi je pomogao da optimizujem svoju energiju i fokus, što je ključ za uspeh u vođenju sopstvenog biznisa. Hvala vam na posvećenosti i profesionalnosti!

Đorđe Senić
Đorđe Senić
CEO at SENA

Rado Health se brine o zdravlju zaposlenih veoma uspešnih kompanija:

IBM
Yandex
Saznajte više o Rado Corporate Longevity Programu
rado health podcast

Rado Health Podcast

Ovo je podkast u kojem se susreću nauka i personalizacija. Kroz Rado Health Longevity podcast, vodićemo vas na putovanje ka optimalnom zdravlju, vitalnosti i dugovečnosti – naučno, precizno i inovativno

Pronađite sve epizode ovde
Pronađite sve epizode ovde
rado health blog

Rado Health Blog

Pročitaj više članaka
rado health beograd

Najčešća pitanja o perimenopauzi

Šta je perimenopauza?

Perimenopauza je prelazni period pred menopauzu, u kome jajnici postepeno smanjuju rad, a hormoni se menjaju neravnomerno. Ciklusi postaju neredovni, a mogu da se jave valunzi, loš san i promene raspoloženja. Završava se menopauzom, kada prođe dvanaest meseci bez menstruacije.

Kada počinje perimenopauza?

Najčešće sredinom četrdesetih, u proseku oko 47. godine, a kod nekih žena već oko 40. Ako se promene ciklusa i valunzi jave između 40. i 45. godine, savetujemo pregled i analize, da bi se isključili drugi uzroci.

Da li perimenopauza može da počne sa 35 godina?

Pre 40. godine to se ne smatra perimenopauzom. Ako ciklusi izostaju ili se javljaju valunzi pre 40. godine, uzrok može da bude prevremena insuficijencija jajnika, ali i štitna žlezda, povišen prolaktin ili sindrom policističnih jajnika, pa je pregled potreban.

Koliko traje perimenopauza?

U proseku oko četiri godine, a kod nekih žena i duže. Kasna faza, u kojoj se javljaju pauze od dva i više meseca bez menstruacije, obično traje jednu do tri godine. Valunzi mogu da traju i duže od same perimenopauze, ukupno u proseku oko sedam godina.

Koji su prvi simptomi perimenopauze?

Najčešće promena ciklusa: ciklusi postaju kraći, duži ili nepredvidivi, a krvarenja obilnija ili slabija. Uz to mogu da se jave valunzi, noćno znojenje, loš san, nervoza i slabija koncentracija, ponekad i pre nego što se ciklus vidno promeni.

Koja je razlika između perimenopauze, premenopauze i menopauze?

Menopauza je poslednja menstruacija, potvrđena posle dvanaest meseci bez ciklusa, a perimenopauza je prelazni period pred nju. Premenopauza u stručnom smislu označava ceo reproduktivni period pre menopauze, ali se u svakodnevnom govoru često koristi kao drugi naziv za perimenopauzu. Klimaks, odnosno klimakterijum, širi je pojam za ceo prelaz, pre i posle menopauze.

Da li je krvarenje u perimenopauzi normalno?

Neredovna, a ponekad i obilnija krvarenja su u perimenopauzi česta. Ipak, krvarenje koje traje duže od nedelju dana, krvarenje između ciklusa ili posle odnosa i krvarenje toliko obilno da uložak menjate svakog sata traže pregled bez odlaganja.

Da li u perimenopauzi može da se zatrudni?

Može. Dok se ciklusi javljaju, makar i neredovno, trudnoća je moguća, a hormonska terapija ne štiti od nje. Kontracepcija je potrebna do 55. godine, ili dok ne prođu dve godine bez menstruacije ako vam je manje od 50 godina, odnosno godinu dana ako imate više od 50.

Da li perimenopauza izaziva anksioznost i nervozu?

Da, razdražljivost, nervoza i anksioznost su česti simptomi perimenopauze. Žene koje ranije nisu imale depresiju imaju u ovom periodu dva puta veću verovatnoću izraženih depresivnih simptoma. Ako neraspoloženje traje nedeljama, to je razlog za pregled, a ne nešto što treba izdržati.

Da li perimenopauza izaziva glavobolje?

Glavobolje su među simptomima koje evropske smernice navode za perimenopauzu. Ipak, glavobolju koja je nova, jaka ili drugačija od uobičajene ne treba pripisati perimenopauzi bez pregleda.

Da li je za dijagnozu perimenopauze potreban test hormona?

Kod žena starijih od 45 godina nije, jer se dijagnoza postavlja na osnovu ciklusa i simptoma. Hormoni u perimenopauzi variraju iz meseca u mesec, pa uredan FSH ne isključuje perimenopauzu, a AMH nije pouzdan za dijagnozu. Analize imaju smisla između 40. i 45. godine i kada treba isključiti druga stanja.

Zašto se u perimenopauzi gojim?

Na početku prelaza mast se nakuplja dvostruko brže nego ranije, a mišićna masa počinje da opada. Mast se pritom taloži oko stomaka, pa kilogrami dolaze i kada se ishrana nije promenila. Zato plan ishrane i trening snage u ovom periodu imaju posebnu težinu.

Kako se leči perimenopauza?

Zavisi od simptoma, nalaza i onoga što vi želite. Kod izraženih valunga najefikasnija je hormonska terapija, a za žene koje je ne žele ili ne smeju postoje nehormonski lekovi. Plan uvek uključuje i ishranu, trening i san, i menja se kako perimenopauza odmiče.

Da li je hormonska terapija bezbedna u perimenopauzi?

Kod žena mlađih od 60 godina koje imaju izražene simptome korist hormonske terapije najčešće je veća od rizika. Transdermalni oblici ne povećavaju rizik od krvnih ugrušaka iznad osnovnog, a o mogućem riziku za dojke razgovaramo pre početka. Odluka se uvek donosi posle individualne procene.

Koji suplementi pomažu u perimenopauzi?

Biljni preparati i suplementi za valunge nisu pokazali pouzdan efekat. Suplemente zato koristimo ciljano, kada analize pokažu manjak, na primer gvožđa posle obilnih krvarenja ili vitamina D.

Postoje li prirodni načini da se ublaže simptomi perimenopauze?

Kognitivno-bihejvioralna terapija i klinička hipnoza pokazale su se korisnim kod valunga, a kod žena sa viškom kilograma pomaže i gubitak težine. Redovan ritam spavanja, trening snage i prestanak pušenja važni su za zdravlje u celini, iako sami po sebi ne smanjuju valunge.

Da li postoji perimenopauza kod muškaraca?

Ne. Kod muškaraca nema perioda u kome hormoni nepredvidivo skaču i padaju kao kod žena. Testosteron s godinama opada postepeno, a kod dela muškaraca pad je toliko izražen da daje simptome. To stanje se zove deficit testosterona.

Kako da zakažem pregled u Rado Health centru u Beogradu?

Pregled možete da zakažete preko stranice Kontakt ili telefonom na +381 66 238 133. Ako niste sigurni da li vam je pregled potreban, dugme „Besplatne konsultacije“ na dnu stranice otvara besplatan informativni razgovor od 15 minuta.

Izvori

  1. Lumsden MA, Dekkers OM, Faubion SS, Lindén Hirschberg A, Jayasena CN, Lambrinoudaki I, Louwers Y, Pinkerton JV, Sojat AS, van Hulsteijn L. European Society of Endocrinology clinical practice guideline for evaluation and management of menopause and the perimenopause. European Journal of Endocrinology, 2025; 193: G49–G81. Smernice ESE 2025
  2. Harlow SD i sar. Executive summary of the Stages of Reproductive Aging Workshop + 10: addressing the unfinished agenda of staging reproductive aging. Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 2012; 97(4): 1159–1168. STRAW+10
  3. McKinlay SM, Brambilla DJ, Posner JG. The normal menopause transition. Maturitas, 1992; 14(2): 103–115. Studija o toku perimenopauze
  4. Burger HG, Dudley EC, Robertson DM, Dennerstein L. Hormonal changes in the menopause transition. Recent Progress in Hormone Research, 2002; 57: 257–275.
  5. Avis NE i sar. Duration of menopausal vasomotor symptoms over the menopause transition. JAMA Internal Medicine, 2015; 175(4): 531–539. Studija o trajanju valunga
  6. Paramsothy P i sar. Bleeding patterns during the menopausal transition in the multi-ethnic Study of Women’s Health Across the Nation (SWAN). BJOG, 2014.
  7. Greendale GA i sar. Bone mineral density loss in relation to the final menstrual period in a multiethnic cohort: results from the Study of Women’s Health Across the Nation (SWAN). Journal of Bone and Mineral Research, 2012; 27(1): 111–118. Studija SWAN o kostima
  8. Greendale GA i sar. Changes in body composition and weight during the menopause transition. JCI Insight, 2019; 4(5). Studija u JCI Insight
  9. El Khoudary SR i sar. Menopause Transition and Cardiovascular Disease Risk: Implications for Timing of Early Prevention. Circulation, 2020. Naučni stav AHA
  10. Cohen LS i sar. Risk for new onset of depression during the menopausal transition: the Harvard Study of Moods and Cycles. Archives of General Psychiatry, 2006; 63(4): 385–390. Studija o depresiji u perimenopauzi
  11. Maki PM i sar. Guidelines for the evaluation and treatment of perimenopausal depression: summary and recommendations. Menopause, 2018; 25(10): 1069–1085.
  12. The North American Menopause Society. The 2023 nonhormone therapy position statement. Menopause, 2023; 30(6): 573–590. Stav The Menopause Society 2023
  13. The North American Menopause Society. The 2020 genitourinary syndrome of menopause position statement. Menopause, 2020; 27(9): 976–992.
  14. Lederman S i sar. Fezolinetant for treatment of moderate-to-severe vasomotor symptoms associated with menopause (SKYLIGHT 2). The Lancet, 2023.
  15. Pinkerton JV. Abnormal Uterine Bleeding Due to Ovulatory Dysfunction (AUB-O). Merck Manual Professional Edition, 2026. Merck Manual: AUB-O
  16. NICE. Menopause, quality standard QS143. NICE QS143 NICE. Heavy menstrual bleeding: assessment and management, NG88. NICE NG88
  17. MedlinePlus, U.S. National Library of Medicine. Vaginal or uterine bleeding. MedlinePlus: krvarenje
  18. Faculty of Sexual and Reproductive Healthcare (FSRH). Contraception for Women Aged over 40 Years.
  19. ESHRE, ASRM, CRE i IMS. Evidence-based guideline: Premature Ovarian Insufficiency, 2024.
  20. Gordon CM i sar. Functional Hypothalamic Amenorrhea: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline. Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 2017; 102(5): 1413–1439.
  21. Svetska zdravstvena organizacija. Anaemia, fact sheet. SZO: Anaemia Svetska zdravstvena organizacija. Physical activity, fact sheet. SZO: Physical activity
  22. International Menopause Society. Menopause terminology.
  23. European Association of Urology. EAU Guidelines on Sexual and Reproductive Health: Male Hypogonadism.
Besplatne konsultacije